logo

prof. dr. sc. Milan Nosić


Bibliografija pdf

Bilješka o uredniku

Knjiga Josip Završnik monografija je o životu i djelu Josipa Završnika, hrvatskoga polihistora slovenskoga podrijetla koji je rođen u Rijeci 1769., a umro u Padovi 1843. god. Napisao je dvadesetak djela od kojih je samo jedno objavljeno. Prvi je u Hrvata napisao pravogovor ilirskoga (hrvatskoga) jezika. Nadalje, napisao je pravopis ilirskoga (hrvatskoga) jezika 1819. god. u kojem je svaki glas imao svoj znak. Pisao je o Frankopanima, sv. Ćirilu i Metodu, o dubrovačkoj književnosti, o Rijeci, povijesti Ilirika i dr. Bio je svestran filolog, usto Riječanin, pa su to razlozi koji su potakli Nosićevu znatiželju, to više što je literatura o Završniku do pojave ove knjige bila veoma skromna. Da bi što bolje upoznao Završnikovo djelo, autor je određeno vrijeme boravio u Krakowu i Padovi tragajući za njegovim rukopisima i dostupnom literaturom. U svojoj monografiji posebnu pozornost je pridao analizi njegova slovopisa i pravopisa ističući da je Završnik jedanaest godina prije Ljudevita Gaja jasno pokazao kako se latinica može prilagoditi hrvatskim potrebama uporabom dijakritičkih znakova. U monografiji o Završniku autor potanko prikazuje posljednji rukopis na hrvatskom jeziku, naime Pravvopisanje illyricsno, koje u odnosu na dotadašnja pravopisna rješenja sadrži originalna rješenja.

Knjiga Gajev preteča također je posvećena životu i djelu Josipa Završnika. Sastoji se od triju dijelova. U prvom dijelu objavljena su četiri rada: Život i djelo Josipa Završnika, Završnikova preustrojba hrvatskoga slovopisa i pravopisa, Završnikov rukopis Commentaria de Illyrico i Jan Kollár o Josipu Završniku. U drugom dijelu knjige objavljeni su neki Završnikovi rukopisi od kojih zbog njihove filološke preblematike treba izdvojiti tri: uvodni dio rukopisa o pravogovoru i pravopisu, zatim veći dio rukopisa o tiskanju Gundulićeva Osmana dubrovačkim pravopisom i latiničkom grafijom, te cjelovit rukopis Pravvopisanje illyricsko. Objavljene rukopise transkribirao je M. Nosić za boravka u krakovskoj sveučilišnoj knjižnici gdje su pohranjeni Završnikovi hrvatski rukopisi. Završnikov rukopis Pravvopisanje illyricsko je prvi put objavljen u knjizi Gajev preteča čime je popunjena praznina u hrvatskoj filologiji glede pravopisnih rješenja početkom 19. stoljeća. Treći dio knjige sadrži sljedeće priloge: Završnikova bibliografija, Literatura o Završniku i Kazalo imena.

Osim ovih dviju knjiga o Josipu Završniku M. Nosić je o njem objavio još dva članka: Gramatički termini u rukopisu Viżbovane u Pridpostavki iliriçki i Josip Završnik - hrvatski jezikoslovac slovenskoga podrijetla. U prvom članku pozabavio se je Završnikovim originalnim prijedlogom da u hrvatskom jeziku bude osam padeža, a u drugom članku podastire nove rezultate istraživanja Završnikova života i djela. Na tu temu u Ljubljani je 8. siječnja 2002. god. u organizaciji Inštituta za slovenski jezik održao javno predavanje pod nazivom Josip Završnik - hrvaški jezikoslovec s slovenskimi koreninami što je i objavljeno u Zborniku Slavističnega društva Slovenije (sv. 14. za 2003. god.). Četiri članka o Završniku ponovno je tiskao u knjizi Jezikoslovne studije 1 u poglavlju pod nazivom Josip Završnik - riječki jezikoslovac. Završnik je napisao prikaz jednoga slovenskoga dijalekta u dolini Soče i gramatiku kranjskoga narječja, koju je u ruci držao Jan Kollár, pa je o tim radovima i značaju Završnika za slovensku filologiju bilo govora na javnom predavanju koje je M. Nosić održao 4. listopada 2003. god. na Bledu sudionicima znanstvenoga skupa posvećenoga dr. sc. Mariji Borštnik. M. Nosić je nekoliko godina bio voditelj projekta o Josipu Završniku pa se mogu očekivati i novi prilozi o ovom hrvatskom jezikoslovcu i polihistoru.