logo

prof. dr. sc. Milan Nosić


Bibliografija pdf

Bilješka o uredniku

Budući da je M. Nosić rođen u Hercegovini, njegov znanstveni interes usmjeren je i prema rodnomu kraju. U ovom bloku ima više radova od kojih treba istaknuti knjigu Prezimena zapadne Hercegovine što je zapravo djelomično prerađena doktorska disertacija pod naslovom Antroponimija zapadne Hercegovine. U toj knjizi je obradio fonološke, prozodijske, morfološke i tvorbene značajke prezimena cijele zapdne Hercegovine. Ovdje umjesto širega opisa donosimo samo naslove poglavlja na osnovi čega se može dobro vidjeti kakva je problematika obrađena u toj knjizi: Uvod, Fonološke značajke prezimena, Morfološke značajke prezimena, Prozodijske značajke prezimena, Tvorbene značajke prezimena, Zaključak, Kratice, Motivacijski rječnik prezimena, Obratni rječnik prezimena, Rječnik ekonima i Literatura.

Prvi rad iz ovoga zavičajnoga bloka bio je članak Humačka ploča u kojem je obrađena ta humska ploča koja je nastala u istom stoljeću kad i Bašćanska, ali koncem stoljeća. Humačka ploča je jedina kamena ploča na kojoj je tekst pisan duž četiriju strana, tekst je ćirilički s nekoliko glagoljičkih slova. U tom članku autor je osvijetlio sve aspekta nastanka i značaja teksta Humačke ploče i ponudio novo čitanje. Taj tekst je preveden na trinaest jezika i objavljen u obliku knjige pod naslovom Humačka ploča. U članku O imenima Velež i Podvelež objašnjava motivaciju i uporabu tih hercegovačkih oronima, a u članku Podrijetlo riječi ganga dokazuje da ta supstratna riječ potječe iz ilirskoga jezika. U članku Tvorba andronima, patronima i metronima u zapadnoj Hercegovini na temelju vlastitoga skupljanja i proučavanja građe pokazuje da u tom kraju nisu uobičajeni andronimi tvoreni sufiksima -ova, -eva i -ka (npr. Petrovićeva, Petrovićka) nego sufiksima -ovica, -evica i -inica i da se ti sufiksi ne mogu dodavati na bilo koju osnovu zato što postoje ograničenja u raspodjeli. Što se tiče tvorbe patronima, dijeli ih u dvije skupine od kojih se u jednoj identificiraju izravni potomci, a u drugoj samo udate žene. Što se pak metronima tiče, kaže da se u zapadnoj Hercegovini, kao i u drugim patrijarhalnim sredinama, izravni potomci rijetko identificiraju metronimom, ali se to ipak čini kad obudovjela žena nastoji podići svoju djecu, zatim pokazuje postupke kako se to čini. Članke o Hercegovini ponovno je objavio u knjizi Jezikoslovne studije pod nadnaslovom Od Cetine do Neretve. U članku Pečat humskoga kneza Miroslava obrađuje tekst na tom pečatu koji je nastao u 12. stoljeću i pripada humskoj redakciji starohrvatskoga jezika.

O osobnim imenima, prezimenima i imenima naselja cijele Bosne i Hercegovine objavio je četiri knjige: Bosansko-hercegovačka ekonimija i Bosansko-hercegovačka hrvatska prezimena 1 - 3. Knjiga Bosansko-hercegovačka ekonimija stručna je knjiga o imenima naselja u toj državi. Knjiga ima četiri dijela: u prvom dijelu su imena naselja grupirana po općinama, u drugom dijelu su imena navedena abecednim redom, u trećem dijelu je obratni rječnik tih imena, a četvrti dio sadrži kraći prikaz bosansko-hercegovačke ekonimske problematike. U suautorstvu je objavio još tri knjige pod naslovom Bosansko-hercegovačka hrvatska prezimena u kojima su obrađeni vatikanski rukopisi iz 1743. i 1768. god. s popisima bosansko-hercegovačkih katolika (Hrvata). Iako je te rukopise prije obrađivao Dominik Mandić, M. Nosić ih je ponovno transkribirao i ispravio pogreške, leksikografski sredio i obradio te svakoj knjizi pridodao informativan predgovor. Samo na Bosnu odnosi se članak Borba za pravopis u Bosni u 19. stoljeću u kojem autor objašnjava uzroke odustajanja od pravopisnih reforma bosanskih franjevaca i na kraju pobjedu gajice.