logo

prof. dr. sc. Milan Nosić


Bibliografija pdf

Bilješka o uredniku

Onomastičkim temama se je počeo baviti 1980-ih godina kada je za temu svoje doktorske disertacije odabrao problematiku zapadnohercegovačkih prezimena. Još je 1983. god. objavio izvješće o rezultatima proučavanja goranskih prezimena pod naslovom Goranska prezimena. To je zapravo bilo izvješće o radu na projektu koji je financiralo tadašnje Ministarstvo znanosti i tehnologije. Iz toga projekta proizišao je i članak Goranska prezimena češkoga podrijetla u kojem je objašnjena motivacija prezimena čeških doseljenika u Goranski kotar. Tih godina započela je suradnja i na projektu prof. S. Babića i izradi Rječnika imena hrvatskih naselja. Za potrebe toga rječnika obrađena su imena naselja sljedećih općina: Delnice, Vrbovsko, Ogulin, Slunj, Daruvar i dr., kasnije su kompletirane sve općine. Od već prikazanih radova neki svojom tematikom ulaze i u ovaj blok, npr. Tvorba andronima, patronima i metronima u zapadnoj Hercegovini, Bosansko-hercegovačka ekonimija, Bosansko-hercegovačka hrvatska prezimena 1 - 3., O imenima Velež i Podvelež i Prezimena zapadne Hercegovine.

Knjiga Hrvatski obratni prezimenar sadrži predgovor u kojem se tumači tvorbena problematika hrvatskih prezimena, a zatim sama prezimena poredana abecednim redom od posljednjega slova što omogućuje brže i lakše proučavanje tvorbene problematike prezimena. Onomastičku problematiku obrađuju još tri članka: Hrvatska imena hebrejskoga podrijetla, Teonimska sastavnica u hebrejskih osobnih imena i Imena hrvatskih županija. Prvi članak je najprije objavljen u Ljubljani pod naslovom Croatian Names of Hebrew Origin (kraća verzija u zborniku Jerusalem in slavic Culture (sv. 6.), također i u časopisu Riječ u Rijeci pod naslovom Hrvatska imena hebrejskoga podrijetla (duža verzija). U navedenom članku je obradio problematiku hrvatskih imena hebrejskoga podrijetla koja su posredstvom kršćanstva ušla u hrvatski fond osobnih imena (članku je pridodan i motivacijski rječnik tih imena). Članak Teonimska sastavnica u hebrejskih osobnim imena obrađuje samo ona hebrejska (židovska) osobna imena u strukturi kojih se nalazi ime boga Jahve ili pak neki njegov atribut (članak sadrži i motivacijski rječnik teonimskih imena). U članku Imena hrvatskih županija autor se je pozabavio motivacijom imena hrvatskih županija i drugim problemima vezanima uz administrativno određivanje hrvatskih horonima. Onomastičim temama pripada i knjiga Talijanizacija istarskih prezimena koja osim uvodnoga dijela sadrži i popise talijaniziranih istarskih prezimena (abecedni i inverzni) koji su rađeni na osnovi građe objavljene u Istarskoj riječi 1928. god. Naime, od 1918. do 1943. god. vršena je sustavna talijanizacija imena i prezimena u Istri i drugim istočnojadranskim krajevima na osnovi zakona fašističke Italije. Prilagodbom hrvatskih i drugih netalijanskih prezimena sustavu talijanskih prezimena htjelo se je zatrti kulturni i nacionalni identitet netalijanskih stanovnika u anektiranim i okupiranim krajevima, te ih tako asimilirati i talijanizirati.

Prozodijom hrvatskoga jezika autor se bavi još od posljediplomskoga studija 1970-ih godina. Naime, u magistarskoj radnji Naglasna tipologija imenica muškoga roda pokazao je da se broj prozodijskih tipova imenica muškoga roda može smanjiti na 14 tipova, a da podjela bude funkcionalna. S naglasnom problematikom nastavio je radom na projektu Rječnik imena hrvatskih naselja (voditelj: dr. sc. S. Babić) i Hrvatska ekonimija (voditelj: dr. sc. M. Nosić); cjelokupna akcentuirana građa predana je Leksikografskomu zavodu u Zagrebu. Za potrebe projekta Naglasak u hrvatskom književnom jeziku (voditelj: dr. sc. S. Vukušić) akcentuirao je sve riječi i sve njihove oblike onako kako se izgovaraju u zapadnoj Hercegovini. U knjizi Prezimena zapadne Hercegovine sva su prezimena akcentuirana i prozodijski obrađena u poglavlju Prozodijske značajke prezimena. U člancima Hrvatska imena hebrejskoga podrijetla i Teonimska sastavnica u hebrejskih osobnih imena sva su osobna imena akcentuirana. U knjizi Rječnik posuđenica iz turskoga jezika sve su natuknice akcentuirane (više od 22.000 riječi), u onih koje imaju više ostvaraja akcentuirane su i dublete.