logo

prof. dr. sc. Milan Nosić


Bibliografija pdf

Bilješka o uredniku

I na području etimologije M. Nosić ima nekoliko zapaženih radova. U članku Podrijetlo i motivacija praslavenske riječi kur6 objasnio je podrijetlo i uporabu te riječi i njenih izvedenica u svim slavenskim jezicima. U članku Podrijetlo riječi ganga dokazao je da je to supstratni leksem iz ilirskoga jezika. Motivaciju i etimologiju zapadnohercegovačkih prezimena obradio je u knjizi Prezimena zapadne Hercegovine, a u knjizi Rječnik posuđenica iz turskoga jezika sve su natuknice i etimološki obrađene. Nadalje, u člancima Hrvatska imena hebrejskoga podrijetla i Teonimska sastavnica u hebrejskih osobnih imena sva su hebrejska (židovska) osobna imena i etimološki obrađena.

Od leksikoloških radova ističemo članak Neka zapažanja o suvremenoj hrvatskoj leksikologiji u kojem razmatra problematiku dijalekatskih i onomastičkih rječnika koje pišu i objavljuju osobe bez lingvističke naobrazbe pa predlaže da bi takve knjige obvezno morali recenzirati afirmirani lingvisti jer bi na taj način vrijedna građa bila bez pogrešaka.

Značajan je doprinos i na području leksikografije jer je do sada objavio nekoliko rječnika: Rječnik posuđenica iz turskoga jezika i Češko-hrvatski rječnik. U prvom rječniku obradio je više od 22.000 riječi koje potječu iz turskoga jezika, a potvrđene su u hrvatskim tekstovima ili u narodnim štokavskim govorima. Sve su natuknice obrađene morfološki, prozodijski, etimološki i semantički, a navedeni su uz natuknice i brojni frazemi i prozodijske dublete. Drugi rječnik sadrži više od 15.000 čeških leksema koji su obrađeni morfološki i semantički, a uz mnoge su navedeni karakteristični izrazi i frazemi. Knjiga Bosansko-hercegovačka ekonimija sadrži popise imena naselja, a Bosansko-hercegovačka hrvatska prezimena 1 - 3 sadrži popise prezimena, osobnih imena i župa. U knjizi Prezimena zapadne Hercegovine nalaze se na kraju popisi prezimena i imena naselja u toj pokrajini. Nadalje, članci Hrvatska imena hebrejskoga podrijetla i Teonimska sastavnica u hebrejskih osobnih imena sadrže i popise osobnih imena. Ovomu bloku radova pripada i knjiga Hrvatski obratni prezimenar u kojoj se nalaze sva hrvatska prezimena (popis iz 1948.) koja su inverzno složena radi izučavanja tvorbe tih prezimena. U knjizi Bosansko-hercegovačka ekonimija nalazi se inverzni rječnik imena naselja, a u knjigama Bosansko-hercegovačka hrvatska prezimena 1 - 3 nalaze se inverzni rječnici prezimena, kao i u knjizi Prezimena zapadne Hercegovine.

M. Nosić je objavio i dva članka o dvama srednjovjekovnim humskim spomenicima koji su nastali u drugoj polovici 12. stoljeća, a pisani su hrvatskom ćirilicom. To su Humačka ploča i Pečat humskoga kneza Miroslava. Ta se dva teksta nalaze i u knjizi Srednjovjekovni jezični spomenici ljubuškoga kraja koja sadrži još i tekst o dvjema srednjovjekovnim ljubuškim pločama, Ljubuškoj i Gožuljskoj, koje su pak pisane arapskim jezikom. Ova knjiga osim paleografske i lingvističke obrade sadrži i brojne historiografske obrade događaja i osoba koji u u kakvoj vezi s navedenim spomenicima. Knjiga Jezikoslovne studije 2 sadrži članke prethodno objavljene u časopisima i drugim publikacijama (Imena hrvatskih županija, Neka zapažanja o suvremenoj hrvatskoj leksikografiji, Podrijetlo i motivacija praslavenskoga leksema kur6, Josip završnik - hrvatski jezikoslovac slovenskoga podrijetla, Josip Završnik - hrvaški jezikoslovec s slovenskimi koreninami, O rukopisu Commentaria de Illyrico Josipa Završnika, O hrvatskoj antroponimiji, Croatian Names of Hebrew Origin, Teonimska sastavnica u hebrejskih osobnih imena, Borba za pravopis u Bosni u 19. stoljeću, Hrvatsko-češki rječnik Otta Sobotke i dr.).